Home / Novosti / Ulaganje države u razvoj i tehnologiju

Ulaganje države u razvoj i tehnologiju

Ulaganje države u istraživanja i visoko obrazovanje Ne treba posebno naglašavati da danas gospodarstvu osiguravaju napredak samo nove tehnologije i novi inovativni proizvodi. Za svaku zemlju jedna od najvažnijih strategija je vezana za istraživanja i razvoj.

Kako ostale države raguju na to?

Mnoge zemlje kada su u recesiji i financijskoj krizi nalaze rezerve i dodatno ulažu u istraživanja i razvoj jer se pokazalo da on osigurava izlazak iz te krize. Lako se može uočiti iz prikaza veličine ulaganja u istraživanja i razvoj koje su zemlje razvijenije i brže idu naprijed od onih koje stagniraju ili nazaduju (slika 3). Na slici su prikazane veličine ulaganja u Europi, a u prvom dijelu histograma odvojeno je 28 zemalja koje su u EU. Prikazani su trendovi u periodu do 2008. godine. Uočljivo su dvije činjenice da je Hrvatska manje ulagala 2008. nego 2003. i drugo da se nalazi na začelju zemalja u EU, samo ispred Grčke, Bugarske, Latvije, Cipra i Rumunjske.

Čak je i Srbija više ulagala za istraživanje i razvoj u 2008. od Hrvatske. Ne treba posebno ukazati da susjedna Slovenija ima vrlo visoka ulaganja u istraživanje i razvoj čak znatno više od prosjeka EU (Primorac, 2011; Vidov, 2014; EUROSTAT, 2015) Slika 3 Ulaganja u istraživanja i razvoj u EU, s prikazom trenda od 2003. do 2008. te planovi do 2020. (Eurostat; 2015, Office for National Statistics, 2014) S tim u uskoj vezi je obrazovanje, kao i broj VS i VSS stručnjaka.

Bez tih stručnjaka nema ni inovacija ni novih tehnologije. Njihovo obrazovanje prethodi napretku. Nedovoljno ulaganje u obrazovanje, kao i istraživanje i razvoj uočava se i iz broja prijavljenih 25 – 43 33 patenta u Europskom uredu za patente. Hrvatska je 2009. imala samo 5,6 prijava na milijun stanovnika, dok je Slovenija imala 15 puta više od nas – 82.

I druge zemlje s kojima se možemo uspoređivati imaju znatno veći broj patenata kao npr. Estonija 38, Češka 25,5 i Mađarska 20. Lihtenštajn je imao čak 1.280 prijava patenata na milijun stanovnika, Švicarska 379, Švedska 306, a prosjek u EU je bio 108, dakle 20-ak puta više nego u RH. Kako je i rečeno ovakva situacija u vezi inovacija ima značajan utjecaj na konkurentnost Hrvatske, kao i na razvoj gospodarstva (Glas Slavonije, 2013). Situacija u Europskoj uniji Europska unija, uviđajući da zaostaje za Amerikom i Azijskim zemljama, razradila je strategiju razvoja do 2020. godine kako bi se približila tim najrazvijenijim područjima.

Da li je to poželjno ?

Da bi osigurala taj razvoj zacrtala je nekoliko vitalnih ciljeva: postići zaposlenost od 75 posto za naraštaj od 20. do 64. godine života, investirati 3 posto BDP-a u istraživanje i razvoj (slika 4), osigurati da najmanje 40 posto mladog naraštaja postigne visoko obrazovanje. Ocjenjuje se da bi ostvarivanjem navedenih ciljeva u Europskoj uniji moglo biti stvoreno oko 3,5 milijuna novih radnih mjesta (Primorac, 2011). Slika 4 Rast prosječnog ulaganja u istraživanje i razvoj u EU do 2020. (EUROSTAT; 2015) Može li Hrvatska slijediti te planove Europe? Iz slike 3 vidljivo je da je Hrvatska zacrtala da do 2020. godine izdvaja za istraživanje i razvoj sa sadašnjih oko 0,7% dvostruko veći iznos od 1,4% BDP, ali daleko ispod od EU zacrtanih 3%. Jedan od razloga takvog stanja, osim situacije u državi, je i nepovoljni iznos financiranju istraživanja i razvoja između javnog i privatnog sektora. Gospodarstvo kod nas ulaže svega oko 35 posto od ukupnih sredstava, dok je u razvijenijem svijetu taj odnos potpuno obrnut.

Poslovni sektor osigurava prosječno oko 60 – 70 posto ukupnih ulaganja. Odatle i znatno manji utjecaj inovativnih proizvoda i tehnologija na razvoj gospodarstva kod nas. I ta nedostatna sredstva iz budžeta su raspršena na velik broj institucija i istraživačkih projekata. Danas se istraživačko-razvojne aktivnosti koncentriraju na strateškim pravcima i velikim projektima. Hrvatska ima 26 istraživačkih instituta kojima je osnivač Republika Hrvatska i koji ostvaruju samo 10 posto ukupnog prihoda iz suradnje s gospodarstvom. Situacija sa hrvatskim sveučilištima je slična jer ostvaruju svega 6 posto svojih prihoda iz takve suradnje (Primorac, 2011, Jarić Dauenhauer, 2013).

 

 

Danas skoro da i nema studija koji nije polidisciplinaran. Prihvaćeno je kao normalno da se u sve studije uvukla informatika i primjena računala te da su postali sastavni dio tih studija. Ali to nije jedino novo područje koje se integrira u postojeća. Ta polidisciplinarnost stvara nove mogućnosti postojeće struke, ali zahtijeva i dodatno obrazovanje

About admin

Check Also

Elitebook 1040g

EliteBookova ima raznih, a model s kojim se ovaj put bavimo pripada višem segmentu ponude. …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *