Home / Tehnologija / Znanost iza kafe

Znanost iza kafe

Ali, stavimo na stranu pošalice sa senzacionalističkim naslovima. Kofein je tradicionalno pogonsko gorivo svakog poštenog programera, gamera, novinara i doktora. Od svih reinkarnacija kave – espresso, ristretto, cappuccino, turska, instant, dva u jedan, tri u jedan… – sve do gaziranih napitaka koji kofein sadržavaju u većim ili još većim količinama, poput bezbrojnih iteracija cole i raznih energetskih pića, konzumiramo ga obilno i bespoštedno, ne obazirući se na bablje priče o njegovoj štetnosti po srce, tlak i želudac.

Kancerogena, aritmogena, ili – bezazlena?

Djelovanje stimulativnih napitaka poput kave ili čaja na ljudsko zdravlje odavno je predmet interesa, ali još uvijek nije sasvim proučeno i razjašnjeno. Nedavna odluka suda u Kaliforniji da i kava poput duhana treba biti označena upozorenjima o kancerogenosti izazvala je podvojene reakcije stručnjaka i šire javnosti, još više raspirujući naklapanja o štetnosti kave. Jer, znamo i sami da nisu samo bablje priče u igri: pacijentima s dijagnozom atrijske fibrilacije ili aritmije (vrlo ubrzan ili nepravilan srčani ritam) liječnici vrlo često preporučuju izbjegavanje kofeina. Pošto, jel’te, od kave se uzlupa srce, pa to barem svi znaju!

Međutim, znanost nije dogmatična, a još manje je sklona anegdotalnim, činjenično neargumentiranim vjerovanjima. Zato su, nakon što je dokazano da djeci od kave ipak ne izraste rep, provedena istraživanja koja su nedavno objavljenim rezultatima pokazala da kofein uopće ne mora biti štetan za srce. Dapače, pokazalo se da ga se čak može povezati s poboljšanom srčanom funkcijom, pri čemu važnu ulogu igra način i oblik u kome se kofein konzumira.

U ritmu espressa

Kao znanstveni odgovor na neznanstvena vjerovanja koja se temelje na anegdotalnom iskustvu, prošlog je mjeseca (travanj 2018.) u časopisu Clinical Electrophysiology objavljena pregledna studija naslovljena „Caffeine and Arrhythmias: Time to Grind the Data“, u kojoj je pod povećalo stavljena općeprihvaćena percepcija da je kofein akutni okidač za poremećaje srčanog ritma.
Proučavajući učinak unosa kofeina na srčane aritmije, autori članka su obradili podatke iz većeg broj ranije provedenih studija. U tu opsežnu meta-analizu uključeni su podaci o 228.465 pacijenata. Statistička analiza na tako velikom populacijskom uzorku pokazala je da se atrijska fibrilacija pojavljuje za 6% manje među redovnim konzumentima kave nego među onima koji ju uopće ne piju. Radi provjere, učinjena je i dodatna analiza još 115.993 pacijenata, koja je kod kavopija pokazala smanjenje rizika od fibrilacije za čak 13%.

Pravilan srčani ritam (gore) i fibrilacija atrija (dolje). Plave točke označavaju srčane otkucaje (sistolu), koja je u fibrilaciji ubrzana i nepravilnog ritma.
Pravilan srčani ritam (gore) i fibrilacija atrija (dolje). Plave točke označavaju srčane otkucaje (sistolu), koja je u fibrilaciji ubrzana i nepravilnog ritma.

Zato braćo pime ga!

U drugoj studiji praćeno je 103 pacijenta nakon srčanog infarkta koji su pod liječničkim nadzorom svakodnevno primili prosječno 353 mg kofeina (doza koja se nalazi u otprilike 3 do 4 šalice kave). Rezultati su pokazali poboljšanje srčane frekvencije pacijenata i izostanak bilo kakvih značajnijih aritmija.

S fiziološkog gledišta, vjeruje se da kofein djeluje na srce mehanizmom koji nalikuje farmakološkom učinku adenozina, kemikalije koju se koristi kao lijek za zaustavljanje nekih oblika poremećaja srčanog ritma.

Obje navedene studije i kontrolni pokusi sugeriraju da je dnevni unos kofeina od oko 300 mg (3 šalice kave) siguran po zdravlje, pa čak i koristan za pacijente s aritmijom.

Ima li “ali”?

Ali (uvijek ima taj „ali“!), iako su kofein u kavi proglasili bezopasnim pa i korisnim, kliničari srčanim bolesnicima preporučuju izbjegavanje energetskih pića, jer ona mogu dovesti do tromboze (stvaranja ugrušaka koji začepljuju krvne žile) i poremećaja srčanog ritma. Unutar 24 sata od konzumacije dvije ili više limenki energetskog napitka, otprilike 75% pacijenata dobije napadaj srčane aritmije.

Neka istraživanja ukazuju da kafa, sa ili bez kofeina, podiže nivo holesterola u krvi, kao što postoje i ona koja to negiraju. Neki ukazuju da to zavisi od načina na koji se kafa kuva i da uljane frakcije iz klasično skuvane kafe mogu da podignu nivo holesterola za 5% ali da oni koji piju filter kafu nemaju taj problem (ulja ostaju na filteru). A, kada je reč o vezi kafe i srčanog udara izgleda da u rizičnu grupu spadaju samo oni koji preteruju i piju više od 9 šoljica kafe dnevno.

No, čini se da taj problem kod energetskih napitaka nije u kofeinu koji se nalazi u njima, već u drugim dodatnim sastojcima koji stimuliraju „okidanje“ srčane aritmije (šećer, ginseng, taurin i sl.). Rezultati kliničkog istraživanja u kojem je uspoređen učinak konzumacije čiste kave i konzumacije energetskih napitaka (s podjednakim sadržajem kofeina u oboje), pokazali su statistički značajno veću pojavu srčanih aritmija kod ispitanika koji su pili energetske napitke.

Zaključimo stoga: ako niste neumjereni, kava jest zdrava.

About admin

Check Also

Asus-ov Blue Cave

SPECIFIKACIJE Frekvencijski pojas 2,4 GHz (800 Mbps) 5 GHz (1.753 Mbps) Podržani WiFi standardi 802.11 …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *